Melatonin je hormon. Kao dodatak prehrani melatonin se koristi u tretmanu nesanice, isprekidanog sna te poremećaja sna uslijed nagle promjene vremenskih zona (“Jet Lag”).
Što je melatonin?
Melatonin je hormon koji proizvodi epifiza, ali i neki drugi organi. Organizam zdrave osobe luči ga nekoliko sati tijekom noći i njegova veća prisutnost zaslužna je što ćemo utonuti u san. Otpuštanjem melatonina u organizam epifiza regulira unutrašnji sat koji upravlja prirodnim tjelesnim ritmom.
Sposobnost melatonina da upravlja našim unutrašnjim satom sugerira da je melatonin “kronobiotik”, supstanca koja pobuđuje i potencijalno normalizira biološki ritam i podešava “tajming” ostalih važnih bioloških procesa i biomolekula (hormona i neurotransmitera) koji reguliraju mnoge druge procese.
Brojne kliničke studije potvrđuju da melatonin može skratiti vrijeme potrebno da zaspemo, utjecati na tijek, kvalitetu i trajanje sna.
Melatonin i Jet Lag
“Jet Lag”, poremećaj sna koji su iskusili svi koji su avionom putovali preko nekoliko vremenskih zona, često je uz nemogućnost da utonemo u san povezan s nedostatkom pažnje, mentalnog fokusa i mamurluka tijekom dana.
Poremećaj biološkog ritma uzrokovan brzim prelaskom vremenskih zona i neprirodnim promjenama dan-noć, prema dostupnim studijama, moguće je regulirati melatoninom. Korist je to veća što što se više zona prelazi, naročito u smijeru istok-zapad.
Dobro je znati da melatonin uzet prije leta može pogoršati stanje, za razliku od konzumacije po dolasku na odredište.
Osobe koje često putuju i mijenjaju vremenske zone mogu imati koristi od uzimanja melatonina kao dodatka prehrani.
Iako je razina hormona u njihovom organizmu normalna, uslijed promjena vremenskih zona može doći do iregularnosti ritma lučenja pa dodatna suplementacija može pomoći resinhronizaciji prirodnog ciklusa lučenja melatonina.
Melatonin i nesanica
Kod tzv. primarne nesanice normalne razine melatonina tijekom noći su manje no u osoba koje normalno zaspu.
Dodatna suplementacija melatoninom osoba koje ne mogu zaspati prije 2-3 sata po ponoći pomogla je sudionicima nekoliko studija.
Melatonin je ispitanicima davan u 22 sata što je rezultiralo poboljšanjem stanja, a vrijeme potrebno da zaspu skraćeno je za prosječno 1,5 sati. Dužina sna skraćena je prosječno za 30 minuta uz zaključak da se potreba za kraćim snom dogodila uslijed povećane kvalitete sna. Sve navedene studije izvedene su s 5 mg melatonina.
Ipak, ne pretjerujte s količinama, jer više ne znači nužno i bolje!
Istraživanje porovedeno na MIT-u na ispitanicima starijim od 50 godina koji su dobivali placebo ili 3 različite doze melatonina pokazalo je kako su i vrlo male doze često efikasne.
Ispitanici koji su inače patili od nesanice i budili se za vrijeme druge i treće faze sna, uspješno su spavali uz svega 0,3 mg melatonina. Zanimljivo, količine od 3 mg pokazale su se manje uspješnim, a ponekad je zaostali melatonin u plazmi tijekom slijedećeg dana u nekih ispitanika izazivao mamurluk.
I druga istraživanja pokazuju da su potrebne količine individualne.
Ukoliko teško zaspete i budite se tijekom noći, počnite s jednim miligramom melatonina s vremenskim otpuštanjem.
Ukoliko je problem utonuti u san, bolja je opcija melatonin s brzim djelovanjem, poput onog u kapima.
Eventualno povećanje doze učinite u dogovoru s liječnikom, odnosno smanjite dozu ukoliko ujutro osjećate mamurluk.
Liječnici uglavnom sugeriraju uzimanje od 1 do 3 mg melatonina koji treba uzeti sat vremena prije odlaska u krevet.
Ranija istraživanja pokazala su kako odrasle osobe koje imaju problema s nesanicom imaju i manju količinu melatonina u serumu te je pretpostavljeno da je glavni uzrok poremećaja spavanja smanjeno lučenje ovog hormona. Redovita suplementacija melatoninom kao dodatkom prehrani daje u gotovo svim slučajevima dobre rezultate.
Ipak, novija istraživanja pokazuju da su takva stanja vrlo često izazvana uzimanjem ljekova poput aspirina, ibuprofena ili beta-blokatora, sve od reda medikamenata koji koče normalno izlučivanje melatonina. Stoga rutinsko uzimanje melatonina nije preporučljivo dok se ne istraže i otklone ostali uzroci nesanice.
Melatonin i poremećaj spavanja kod djece s posebnim potrebama
Melatonin je uspješno primijenjen u tretmanu ozbiljnog poremećaja sna kod hiperaktivne djece i djece s poremećajem pažnje (ADHD).
U jednoj od studija korištena je doza od 2,5 do 5 mg pred spavanje (noću). Djeca su brzo zaspala, imala bolju kvalitetu sna i bez negativnih popratnih pojava. Također, djeca su danju bila manje razdražljiva, budnija i društvenija.
S Natrol® melatoninom izvršena je i jedna od posljednjih studija na autističnoj djeci koja imaju problema sa spavanjem. Američki FDA je odobrio upotrebu Natrol® melatonina za ova klinička ispitivanja.
Mali pacijenti u dobi od 4 do10 godina starosti, s izraženim problemom spavanja, uzimali su tekući oblik Natrol® melatonina u periodu od 12 tjedana, sve dok ne bi uspjeli zaspati u roku od 30 minuta.
Troje djece trebalo je 1 mg, kod petero je količinu trebalo povećati na 3 mg, a dvoje je trebalo uzeti 6 mg. Povećanje doza učinjeno je postepeno i pod stalnim nadzorom liječnika.
Niti jedno dijete nije imalo neugodnih popratnih pojava.
Ostale studije
Dokazano je da se razine melatonina u organizmu starenjem smanjuju, tako da primjena melatonina u svrhu osiguranja kvalitetnog sna za starije osobe ima potencijalno veliku važnost.
Dodatno, bolesti vezane uz starenje, poput demencije, povezane su sa znatno smanjenom razinom melatonina.
Terapija melatoninom u kombinaciji sa svjetlosnom terapijom daje dobre rezultate u uspostavljanju normalnog ciklusa spavanja, a zamijećeno je i poboljšanje ukupne slike bolesti.
Prema dostupnim studijama, melatonin pokazuje povoljno djelovanje kod raka jetre, gastrointestinalnih tumora, raka prostate, dojke, pluća i mozga te poboljšava stanje organizma uslijed negativnih popratnih pojava kemoterapija.
Preliminarne studije na životinjama pokazuju da melatonin može ubrzati razvoj autoimunih bolesti, a prema drugoj studiji uzimanje melatonina prolazno je pogoršalo neurološke simptome kod jednog pacijenta s multiplom sklerozom.
Melatonin i Alzheimerova i Parkinsonova bolest
Iako je pred više od dvadeset godina utvrđeno kako je razina melatonina u spinalnoj tekućini osoba starijih od 80 godina ispod polovine vrijednosti one u mlađih, a kod oboljelih od Alzheimerove bolesti svega na jednoj petini potrebne vrijednosti, tek je početkom ovog stoljeća napravljeno više istraživanja vezanih uz dodatnu suplementaciju melatoninom.
Klinička istraživanja pokazuju da dodatna suplementacija melatoninom može reverzibilno utjecati na neka od stanja povezanih s Alzheimerovom bolesti, naročito ukoliko se bolest otkrije u ranoj fazi. Pokazano je i da izrazito male razine melatonina mogu biti jedna od prvih naznaka pojave bolesti.
Nadu za oboljele od Parkinsonove bolesti nude istraživanja izvršena na laboratorijskim životinjama koja pokazuju da melatonin može prevenirati, a u neki slučajevima i djelovati reverzibilno na poremećaje lokomotornog sustava uzrokovanog ovom bolesti.
Većina poremećaja, poput slabe pokretljivosti, nemogućnosti normalne facijalne ekspresije i sličnih, posljedica su gubitka neurona koji proizvode neurotransmiter dopamin. I Parkinsonova i Alzheimerova bolest povezane su s demencijom koja je posljedica oksidacijskih procesa i nakupljanja proteina koji izazivaju upalne procese. Kod Parkinsonove bolesti taj protein je alfa-sinuklein.
Na laboratorijskim pokusima do sada je utvrđeno da melatonin sprečava gomilanje alfa sinukleina u stanicama mozga te napada postojeće molekule ovog proteina čineći ih pogodnim za odstranjivanje iz organizma. Zamijećeno je također da poništava promjene uzrokovane upalnim procesima na mozgu te uspostavlja normalnu aktivnost enzima ključnih za proizvodnju dopamina.
Melatonin i moždani udar
Povezanost pojave moždanog udara i smanjene razine melatonina, prema dostupnim istraživanjima, povećava se za 2% za svakih 1pg/ml melatonina manje od prosječne vrijednosti. Kod osoba kod kojih je došlo do kalcifikacije epifize (žljezde koja proizvodi melatonin) rizik od moždanog udara veći je za 35%.
Ukoliko do udara dođe, melatonin može spriječiti odumiranje neurona i smanjiti štetu izazvanu moždanim udarom.
Osim toga, istraživači su otkrili da će, ukoliko uklone epifizu laboratorijskih životinja i tako znatno smanje prisustvo melatonina u mozgu, mozak pretrpjeti znatno veću štetu prilikom moždanog udara u odnosu na životinje koje normalno luče melatonin. Ukoliko su životinje prethodno bile dodatno suplementirane melatoninom, površina mozga zahvaćenog moždanim udarom bila je najmanja, a oporavak životinja brži i bolji.
Melatonin poboljšava ishod moždanog udara povećavajući “plastičnost” neurona, odnosno sposobnost zdravih da preuzmu funkcije oštećenih neurona te smanjenjem aktivacije destruktivnih enzima koji se pojavljuju prilikom ishemičnog moždanog udara, što ima za posljedicu učvršćenje krvno-moždane barijere i manje oticanje tkiva.
Ozljede glave i mozga
Posljednje navedeno za djelovanje melatonina pri moždanom udaru jednako vrijedi za ozljede mozga nastale kao posljedica traume.
Mogućnost da pojedini neuroni preuzmu funkcije oštećenih, sprečavanje oticanja tkiva mozga nakon udarca te izrazito snažno antioksidativno djelovanje melatonina važni su razlozi za stalnu brigu o povoljnoj razini melatonina u organizmu.
Važno je napomenuti da je veća prisutnost melatonina u organizmu u trenutku nesreće blagotvornija no naknadna suplementacija.
Izvor: vital.hr
