Iako neophodan za život, povišena razina kolesterola u krvi (hiperkolesterolemija) predstavlja faktor rizika za čitav niz bolesti kao što su ateroskleroza, srčani udar, angine pektoris i drugih srčanih bolesti te moždanog udara i dijabetesa.
Funkcija kolesterola u organizmu
Kolesterol je prekursor u proizvodnji steroidnih hormona, uključujući glukokortikoide (kortizon) i mineralokortikoide (aldosteron), spolnih hormona – androgena (testosteron) i estrogena (estradiol), žučnih kiselina i vitamina D.
Osim toga, kolesterol je esencijalan za strukturu i integritet staničnih membrana.
Najveći dio kolesterola (≈ 80%) nastaje u jetri, (endogeni izvor), dok ≈ 20% potječe iz hrane koju unosimo u organizam (egzogeni izvor).
Endogeni kolesterol se sintetizira iz acetil-koenzima A složenim biokemijskim procesom koji se zove “put HMG-CoA reduktaze”, a odrasle osobe mogu sintetizirati 600-1500 mg kolesterola na dan.
Veći unos kolesterola hranom smanjuje endogenu produkciju, dok manji unos ima suprotni učinak.
Međutim, treba naglasiti da količine kolesterola u tijelu ne ovise samo o endogenoj sintezi i prehrambenom unosu nego i o stupnju apsorpcije, transportu, katabolizmu žučnih kiselina, izlučivanju, ali i o genetici.
Iako neophodan za život, povišena razina kolesterola u krvi (hiperkolesterolemija) predstavlja faktor rizika za čitav niz bolesti kao što su ateroskleroza, srčani udar, angine pektoris i drugih srčanih bolesti te moždanog udara i dijabetesa.
U prevenciji i terapiji hiperkolesterolemije danas se, osim prehrane i lijekova, sve češće se spominju i nutraceutici.
Što su nutraceutici i kako pomažu kod povišenog kolesterola?
Prema definiciji The Foundation for Innovation in Medicine (FIM) nutraceutici su hrana ili sastojci hrane koji pružaju zdravstvene dobrobiti, uključujući prevenciju i/ili liječenje bolesti.
Takvi proizvodi uključuju: izolirane nutrijente, dodatke prehrani, funkcionalnu hranu, genetički modificiranu hranu i biljne ekstrakte. Za razliku od funkcionalne hrane, koriste se u prevenciji i liječenju bolesti te uključuju i dodatke prehrani.
Različiti nutraceutici imaju različite mehanizme djelovanja kojima pridonose smanjenju razine kolesterola u krvi:
- Inhibicija sinteze kolesterola djelovanjem na enzim HMG-CoA reduktaze (polikozanol, polifenoli, češnjak, crvena riža)
- Inhibicija enzima proprotein konvertaza subtilizin/keksin tip 9 (berberin)
- Redukcija apsorpcije kolesterola u crijevima (češnjak, biljni steroli, probiotici)
- Sposobnost uplitanja u metabolizam žuči (probiotici, beta-glukan)
- Preparati koji djeluju preventivno na proces razvoja ateroskleroze (omega-3 masne kiseline)
Koji dodaci prehrani snižavaju kolesterol u krvi i na koji način?
Polikozanoli kod povišenog kolesterola
Polikozanoli su prirodni dugolančani alifatski alkoholi dobiveni ekstrakcijom, najčešće iz voska šećerne trske i rižinog voska.
90-tih godina su brojne kliničke studije provedene na različitim ispitanicima (zdrave osobe, osobe sa hiperkolesterolemijom, dijabetičari, žene u postmenopauzi), pokazale da polikozanoli smanjuju razinu LDL- kolesterola, slično statinima, za 25 % i povećavaju razinu HDL kolesterola.
Mogući mehanizam djelovanja polikozanola je inhibicija aktivnosti HMG-CoA reduktaze, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdio točan mehanizam djelovanja.
Polifenoli kod povišenog kolesterola
Polifenoli su sveprisutne molekule u prirodi koje su široko rasprostranjene u hrani biljnog porijekla. Osim antioksidacijskog djelovanja, polifenoli imaju i druga djelovanja kao što su antiartritično, antitrombotsko, antiviralno, antibakterijsko djelovanje.
Pretpostavljeni mehanizam djelovanja polifenola je inhibicija HMG-CoA reduktaze, kao i ACAT2 i MTP.
Mollace i suradnici (2011) su u svom istraživanju pokazali da polifenoli ekstrahirani iz bergamota imaju sposobnost redukcije LDL kolesterola za više od 30% i triglicerida za više od 40%. Međutim, randomizirano, placebom kontrolirano istraživanje provedeno na 204 zdravih muškaraca i žena koji su tijekom 4 tjedna dobivali placebo, 800 mg hesperidina ili 500 mg naringina pokazalo je da izolirani flavonoidi iz citrusa konzumirani uz obrok ne smanjuju koncenetraciju triglicerida i kolesterola u osoba sa lagano povišenom razinom kolesterola u krvi. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi utvrdili utječu li polifenoli na snižavanje povišene razine kolesterola u krvi.
Češnjak kod povišenog kolesterola
Tradicionalna primjena češnjaka ima širok raspon djelovanja – od antimikrobnog do kardioprotektivnog i dislipidemijskog učinka.
Alicin, glavna aktivna tvar iz češnjaka, reducira sintezu (inaktivacija HMG-CoA reduktaze) i apsorpciju kolesterola u crijevima zbog čega ima sposobnost smanjenja ukupnog kolesterola između 9-12%.
Svakako je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se utvrdili točni mehanizmi djelovanja češnjaka u terapiji hiperkolesterolemije.
Također treba napomenuti da češnjak smanjuje i krvni tlak, a djeluje i antitrombotski pa je kontraindiciran kod pacijenata s poremećajem zgrušavanja krvi kao i kod pacijenata na terapiji antikoagulansima.
Probiotici kod povišenog kolesterola
Dosadašnje studije ukazuju na pozitivan utjecaj fermentiranih mliječnih proizvoda na razinu kolesterola, zahvaljujući probiotičkim mikroorganizmima.
Dnevna konzumacija 300 g jogurta koji sadrži Bifidobacterium longum i Lactobacillus acidophilus povećava razinu HDL kolesterola za 0,3 mmol/L, a omjer HDL/LDL smanjuje s 3,24 na 2,48 mmol/L, pokazuje istraživanje Kiebling i sur. (2002). Lactobacillus reuteri povoljno utječe na omjer HDL/LDL, te smanjuje razinu lipida u krvi za čak 40% (Shah i sur, 2007.).
Mogući mehanizmi djelovanja su: inhibicija intestinalne apsorpcije kolesterola enzimatskom dekonjugacijom žučnih soli, asimilacija kolesterola bakterijama, vezanje kolesterola na bakterijske stanice ili fiziološko djelovanje krajnjih produkata fermentacije kratkolančanih masnih kiselina.
Fitosteroli kod povišenog kolesterola
Fitosteroli (biljni steroli) su po svojoj funkciji slični kolesterolu, a njihov najbogatiji prirodni izvor je hrana biljnog porijekla (voće, povrće, biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke, žitarice, leguminoze).
Dijele se na sterole i zasićene spojeve (nemaju dvostruku vezu u sterolnom prstenu) – stanole.
Fitosteroli se natječu sa kolesterolom za vezanje na NPC1L1 (Niemann-Pick C1-Like 1) transporter odgovoran za transport kolesterola i fitosterola u unutrašnjost crijeva te povećavaju aktivnost transmembranskih proteina (ABCG5 i ABCG8) odgovornih za ponovo izlučivanje apsorbiranih fitosterola natrag u tanko crijevo i iz jetre u žuč što rezultira povećanim otpuštanja fitosterola u lumen crijeva, žučne vodove i jetru.
Na taj se način smanjuje apsorpcija kolesterola u tankom crijevu.
EFSA (European Food Safety Authority) je dala pozitivno mišljenje o primjeni fitosterola kod povišene razine kolesterola u krvi te je odobrila slijedeću zdravstevnu tvrdnju: ”Biljni steroli/stanoli doprinose održavanju normalne razine kolesterola u krvi.” Blagotvorni učinak postiže se s dnevnim unosom najmanje 0,8 g biljnih sterola/stanola.
Psyllium kod povišenog kolesterola
Meta analiza 8 studija provedenih na ukupno 384 osobe, koje su dobivale psyllium ili placebo (celuloza), potvrdilo je da konzumacija 10.2 g psylliuma na dan u kombinaciji sa niskomasnom prehranom tijekom više od 8 tjedana, smanjuje ukupni kolesterol za 4%, LDL kolesterol za 7% i omjer apolipoproteina (apo) B i apo A-I za 6% u osoba sa blagom do umjerenom hiperkolesterolemijom, bez utjecaja na koncentraciju HDL-a ili triglicerida.
Psyllium je siguran i dobro prihvaćen dodatak niskomasnoj prehrani, potvrđuju rezultati ove meta analize.
Fermentirana crvena riža kod povišenog kolesterola
Fermentacijom crvene riže pomoću gljivice (Monascus purpureus) nastaje cijeli niz spojeva iz skupine monakolina, čiji je glavni predstavnik monakolin K, poznat i kao lovastatin – djelatna tvar u lijekovima koji smanjuju razinu kolesterola u krvi.
Mehanizam djelovanja lovastatina je sprečavanje produkcije kolesterola u jetri inhibicijom HMG-CoA reduktaze, enzima neophodnog u sintezi kolesterola.
Najnovija istraživanja pokazuju da monakolin K dobiven fermentacijom crvene riže ima veću bioraspoloživost od klasičnog lovastatina.
Miopatija uzrokovana statinama je najčešća nuspojeva korištenja statina. Može varirati od vrlo blagog oblika (mialgija), umjerenog (miozitis) te teškog oblika (rabdomioliza).
Točan mehanizam nastanka miopatije uzrokovane statinima nije poznat, no potvrđeno je da statini iz crvene riže u usporedbi sa najčešće korištenim sintetičkim statinom – atorvastatinom održavaju normalnu razinu koenzima Q10 te u kombinaciji sa koenzinom Q10 ne povisuje razinu kreatin kinaze – markera oštećenje miokarda.
Nadalje, crvena riža je moguća alternativa za osobe intolerantne na statine.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je potvrdila djelotvornost monakolina K iz fermentirane crevne riže te je odobrila slijedeću zdravstvenu tvrdnju: “Monakolin K iz crvene riže pridonosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi”. Koristan učinak postiže se svakodnevnim unosom 10 mg monakolina K iz ekstrakta fermentirane crvene riže.
Beta glukani kod povišenog kolesterola
Beta-glukan je polisaharid specifične konformacije, koji je izoliran iz stanične stijenke pekarskog kvasca Saccharomyces cerevisiae ili iz različitih gljiva. 1,3-1,4-D glukan izoliran iz stanične stijenke zobi i ječma iskazuje povoljan učinak na razinu kolesterola u krvi, a time i na rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je potvrdila djelotvornost beta-glukana te je odobrila slijedeću zdravstvenu tvrdnju: ”Beta glukani doprinose održavanju normalne razine kolesterola u krvi.”
Blagotvorni učinak postiže se dnevnim unosom od 3 g beta-glukana iz zobi, mekinja zobi, ječma, mekinja ječma ili iz mješavine ovih beta-glukana. Kao mehanizam djelovanja na sniženje razine kolesterola navodi se sprječavanje reapsorpcije žučnih soli i konačno smanjenje sinteze kolesterola u jetri.
Artičoka kod povišenog kolesterola
Artičoka (Cynara scolymus) je biljka za koju ESCOP (European Scinetific Cooperative on Phytotherapy) kao indikaciju navodi hiperkolesterolemiju.
Ekstrakt svježeg nesušenog lista artičoke koristi se u liječenju hiperkolesterolemije, no budući da su spojevi listovima vrlo osjetljivi na enzimatsku razgradnju tako da ih valja brzo osušiti jer tijekom sušenja dolazi do procesa transesterifikacije aktivnog spoja cinarina i pada njegove razine.
Artičoka se odlikuje koleretičnim djelovanjem pri čemu dolazi do ubrzane eliminacije žuči i žučnih kiselina, a time neposredno dolazi do povećane razgradnje kolesterola
Artičoka dakle ne smanjuje sintezu, već podupire razgradnju što u konačnici utječe na smanjenje razine LDL kolesterola, a u isto vrijeme kod nekih osoba blago povisuje razinu HDL-a, iako je bilo slučajeva i sniženja koncentracije HDL-a.
U razdoblju od 8 tjedana terapije s 400 mg ekstrakta lista artičoke zabilježeni su zadovoljavajući rezultati smanjena LDL kolesterola za 10-20%.
Prema ESCOP-u je potrebno koristiti 6 g suhe droge na dan, razdijeljeno u 2-3 doze.
Artičoka pojačava djelovanje lijekova inhibitora β-HMG-CoA reduktaze koji smanjuju razinu kolesterola (razni lijekovi koji sadrže statine), pa je katkad potrebno promijeniti dozu lijekova uz obaveznu kontrolu HDL/LDL-VLDL kolesterola. Također se zbog koleretičnog svojstva ekstrakti se ne smiju koristiti kod opstrukcije žučnih vodova i kolelitijaze (žučnih kamenaca).
Berberin kod povišenog kolesterola
Berberin je alkaloid prisutan u kori, korijenu i podancima biljaka iz roda Berberis. Berberin se tradicionalno koristio kao antmikrobno sredstvo u liječenju infekcija, (dokazan mu je antimikrobni učinak protiv čak 54 mikroorganizama!), no posljednjih se godina više pažnje posvećuje njegovim metaboličkim svojstvima. Kong i suradnici su svom istraživanju pokazali da berberin smanjuje razinu kolesterola za 29%, razinu trigliceride za 35% i LDL kolestrola za 25%, dok na HDL kolesterol ne utječe. Mehanizam djelovanja berberina je inhibicija enzima proproteina konvertaza subtilizin/keksin tip 9 (PCSK9) koji ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije LDL receptora i u metabolizmu kolesterola.
Inhibicija PCSK9 monoklonskim antitijelima je nova revolucionarna metoda za snižavanje razine kolesterola u krvi, koja je u fazama I, II i III kliničkih studija pokazala visok stupanj sigurnosti uz minimalan broj nuspojava. U tijeku je više kliničkih studija koje prate učinak inhibitora PCSK9 na morbiditet i smrtnost.
Omega-3 masne kiseline kod povišenih triglicerida
Iako je utjecaj omega-3 masnih kiselina na razinu kolesterola skroman, a njihovo primarno djelovanje jest snižavanje razine triglicerida u serumu, treba napomenuti da omega-3 masne kiseline djeluju preventivno na proces razvoja ateroskleroze.
Ateroskleroza je kronična upalna bolest, a upravo se terapija omega-3 masnim kiselinama povezuje sa smanjenom razinom medijatora upale – eikozanoida i citokina što ukazuje na njihovo protuupalno djelovanje.
Nadalje, omega-3 masne kiseline imaju blagotvoran učinak na funkciju endotela jer uspostavljaju ravnotežu između vazodilatora – dušikova oksida i reaktivnih kisikovih vrsta (ROS). Također djeluju povoljno na migraciju monocita i njihovu diferencijaciju u makrofage i pjenušave stanice – ključnih koraka u ranom razvoju ateroskleroze te pridonose smanjenju veličine plaka. Osim toga, omega-3 masne kiseline djeluje kao inhibitori adenozin difosfatom inducirane agregacije trombocita čime daju svoj doprinos i u antiagregacijskoj terapiji.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je potvrdila kako omega-3 masne kiseline pridonose zdravlju srca i krvnih žila te je odobrila zdravstvenu tvrdnju koja glasi: ”EPA i DHA doprinose normalnoj funkciji srca”.
Treba naglasiti da se blagotvorni učinak postiže s dnevnim unosom od 250 mg EPA i DHA.
Napisala: Dunja Molnar, mag. nutricionizma
