Uloga vitamina D kod dišnih infekcija

Danas smo svi upoznati s ulogom vitamina D u zdravlju kostiju te kako se njegovim nedostatkom posredno smanjuje mineralna gustoća kostiju, što u konačnici šteti zdravlju kostiju. Međutim, ovaj vitamin ima daleko raznolike uloge.

Jedna od njegovih važnih uloga, danas sve više u fokusu znanstvenika, je njegova antiinfektivna moć.

Pokazala se povezanost nedostatka vitamina D s akutnim virusnim infekcijama ponajviše gornjeg dijela dišnog sustava, bilo da govorimo o običnoj prehladi koja je vrlo učestala kako u odrasloj tako i dječjoj dobi ili sezonskoj gripi.

Vitamin D i imunitet

Većina stanica imuniteta sadrži vitamin D receptore, preko kojih vitamin D može utjecati na rast i razvoj pojedinih stanica, razvoj upale i potaknuti imunološki odgovor.

Vitamin D potiče stanice urođenog imuniteta na stvaranje polipeptida katelicidina koji ima sposobnost uništavanja uzročnika infekcija. On također smanjuje produkciju proupalnih citokina i tako umanjuje rizik od citokinske oluje.

Istraživanja pokazuju učinkovitost vitamina D kod virusa sa lipidnom ovojnicom, kao što je virus gripe, ali i koronavirus. Smatra se da katelicidin može remetiti lipidnu ovojnicu što rezultira smrću virusa.

Zaštita od infektivnih bolesti može se postići adekvatnom razinom vitamina D u krvi.

Štiti li vitamin D i od COVIDa-19?

Možemo li korelirati dosadašnje spoznaje o zaštitnoj ulozi vitamina D kod respiratornih infekcija i na COVID-19? Sve je veći interes znanstvenika upravo na tu temu.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da su rizične skupine najranjivije na koronavirus upravo one skupine kod kojih je dokazan manjak vitamina D. Za sada ne postoji dokazi koji bi potvrdili pozitivan učinak vitamina D na prevenciju infekcije koronavirusom, no možemo reći da bi preventivna primjena Vitamina D mogla biti od koristi.

Imamo li dovoljno vitamina D?

Vitamin D nazivamo još i sunčevim vitaminom obzirom da nastaje u koži u ovisnosti o izlaganju sunčevom svijetlu. Čak 15 do 30 minuta izlaganja suncu dovoljno je da se podmire dnevne potrebe za ovim vitaminom, a najčešće je njegov manjak povezan upravo sa nedovoljnim izlaganjem suncu.

Procjenjuje se da većina stanovništva ima neadekvatan status vitamina D u krvi tijekom cijele godine, tek u najtoplijim ljetnim mjesecima njegova koncentracija u krvi dostiže adekvatne razine.

U nedostatku izlaganja suncu, posebice u zimskom periodu, prehrana i suplementacija postaju njegov jedini izvor.

Izvori vitamina D i suplementacija

Broj namirnica koje sadrže vitamin D vrlo je ograničen, a u najvećoj mjeri to su namirnice životinjskog podrijetla poput masnije ribe srdele i lososa, žumanjka jaja, ulja jetre bakalara ili drugih masnih riba, ali sadrže ga i poneke gljive.

Današnji užurbani tempo života kojeg prati i zapadnjačka prehrana rezultiraju smanjenjem unosa ovog vitamina. Nedostatak vitamina D najviše je uočen kod starije populacije, pušača, bolesnika s kroničnim bolestima i osoba prekomjerne tjelesne težine.

Kada govorimo o suplementaciji ovim vitaminom, istraživanja su pokazala učinkovitost pojedinačnih dnevnih doza, u obliku kapsula ili kapi, a kod osoba koje imaju rizik nedostatka vitamina D kao preventivna dnevna doza preporučuje se unos 1500 – 2000 IU.

Napisala: Laura Gežin, mag. nutricionizma