Cink – uloga u organizmu i posljedice nedostatka

Cink je mineral iz skupine esencijalnih elemenata u tragovima koji se u organizmu nalazi u vrlo malim količinama.

Iako male, neophodne su za normalno funkcioniranje organizma, a već umjereni nedostatak može izazvati zastoj u razvoju i brojne zdravstvene probleme.

Naš organizam ne može sam proizvesti cink, već ga moramo unijeti putem hrane ili dodatka prehrani. Kako naše tijelo nema mogućnost skladištenja viška cinka, potrebno ga je redovito unositi.

Cink – najbolji prehrambeni izvori

Cink je zastupljen u hrani različitog porijekla, ali njegova iskoristivost u organizmu se razlikuje ovisno o vrsti namirnice.

Najbogatiji izvor cinka su kamenice i ostali plodovi mora, koji i imaju najviše cinka po serviranju, a zatim crveno meso i meso peradi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi.

Cink je prisutan i u namirnicama biljnog porijekla poput cjelovitih žitarica, mahunarki, sjemenki. Ovdje treba naglasiti da fitati i vlakna prisutna u njima ometaju njegovu apsorpciju, zbog čega je iskoristivost cinka iz namirnica biljnog porijekla znatno manja u odnosu na iskoristivost iz namirnica životinjskog porijekla.

S obzirom na široku rasprostranjenost cinka, ne bi trebalo biti teško zadovoljiti dnevne potrebe za ovim mineralom. Međutim, osobe koje imaju neuravnoteženu i jednoličnu prehranu, teško će zadovoljiti unos ovog esencijalnog mikroelementa isključivo putem prehrane. Stoga se osjetljivim skupinama, primjerice osobama starije dobi, preporuča nadomjestak cinka u obliku dodatka prehrani.

Cink – uloga u organizmu

Cink je neophodan u procesu rasta i razvoja, imunološkom odgovoru, neurološkoj funkciji, reprodukciji…

• potreban je za rast i razvoj novih stanica organizma
• sudjeluje u procesu sinteze proteina i DNK, te kolagena
• poboljšava funkcije mozga
• potiče na proizvodnju i izlučivanje inzulina u gušterači
• ubrzava zacjeljivanje rana
• jača imunološki sustav (pomaže dozrijevanje T-limfocita)
• skraćuje vrijeme trajanja virusnih infekcija
• utječe na rast i razvoj reproduktivnih organa
• pomaže smanjenju kolesterola
• smanjuje apsorpciju i taloženje teških metala u tijelu (olovo, kadmij)

Cink – simptomi nedostatka

Nedostatak cinka u organizmu klinički je prepoznat relativno kasno, 1961. godine. Nedostatak može uzrokovati zaostajanje u rastu i razvoju djece, komplikacije u trudnoći, neodgovarajuću reakciju imuno sustava i povećenu osjetljivost na infekcije. Neki od simptoma su:

• suha i ogrubjela koža
• beživotna kosa
• lomljivi nokti
• bijele mrlje na noktima
• oslabljeni osjeti okusa i mirisa
• gubitak apetita i tjelesne težine
• smanjena prilagodljivost očiju na mrak
• proljev
• česte infekcije
• otežano zacjeljivanje rana
• kožne iritacije i
• poremećaji poput dermatitisa i akni

Mogući su i poremećaji rasta i razvoja, koncentracije i pamćenja, imuniteta i izmjene tvari te impotencija i neplodnost. Nedostatak cinka prije svega treba nadoknaditi prehranom, a tek potom razmišljati o eventualnom uzimanju preparata s cinkom.

Rizične skupnine:

Iako je, statistički, nedostatak cinka u organizmu česta pojava o kojoj bi svi trebali voditi računa, niže navedene osobe spadaju u rizičnu skupinu s naročito izraženim nedostatkom cinka:

• prerano rođena i novorođenčad ispodprosječne težine
• starija dojenčad i mala djeca s neadekvatnim unosom hrane bogate cinkom
• djeca i adolescenti
• trudnice i dojilje, naročito ako su adolescenti
• bolesnici koji koji se hrane intravenozno
• pothranjene i anoreksične osobe koje ne uzimaju dovoljno hrane bogate proteinima
• osobe s dugotrajnim proljevom
• osobe s malapsorpcijskim poremećajima, uključujući celijakiju i sindrom kratkog crijeva
• osobe s upalnim bolestima crijeva, Chronovom bolesti i ulceroznim kolitisom
• alkoholičari i osobe s bolesti jetre
• osobe s kronočnom bolesti bubrega
• osobe s anemijom
• osobe koje uzimaju lijekove (određeni antibiotici i lijekovi protiv tuberkuloze) koji potiču izlučivanje ili smanjuju apsorpciju cinka
• osobe starije od 65 godina
• vegetarijanci, osobe koje cink dobivaju iz mahunarki i orašastih plodova. Iako mahunarke, bademi, bučine sjemenke i kikiriki sadrže relativno velike količine cinka, prisututnost fitinske kiseline u njima smanjuje apsorpciju cinka.

Cink – odobrene zdravstvene tvrdnje

Relativno konzervativna Europska agencija za sigurnost hrane odobrava za cink brojne zdravstvene tvrdnje:

• Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
• Doprinosi održavanju normalne razine testosterona u krvi
• Doprinosi normalnoj plodnosti i reprodukciji
• Doprinosi održavanju normalnog vida
• Doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa
• Doprinosi održavanju normalne kose, kože i noktiju
• Doprinosi održavanju normalnih kostiju
• Doprinosi normalnoj kognitivnoj funkciji
• Cink ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
• Doprinosi normalnom metabolizmu makronutrijenata

U fokusu – cink i imunitet

Jedna od najpoznatijih uloga cinka svakako je doprinos normalnoj funkciji imunološkog sustava. Cink djeluje i na urođeni i na stečeni imunosni odgovor. Nedostatak cinka rezultira disfunkcijom i urođene i stanične imunosti što može povećati podložnost infektivnim bolestima.

Cink utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica važnih u borbi protiv infekcija. Čak i mali nedostatak cinka može poremetiti aktivnost T-limfocita, a ozbiljan nedostatak nosi sa sobom oslabljen imunitet i česte infekcije.

Povećanje unutarstanične koncentracije cinka može učinkovito smanjiti brzinu replikacije različitih RNA virusa.

U meta-analizi objavljenoj u časopisu British Journal of Clinical Pharmacology, sakupljeni su i uspoređeni rezultati triju kliničkih studija u kojima je ispitan utjecaj dodataka cinka na simptome prehlade. Rezultati analize pokazali su da je unos visokih doza cinka (min 75 mg) u prosjeku skratio vrijeme trajanje prehlade za 3 dana.

Učinkovitost dodataka cinka pokazala se neovisnom o dobi, spolu, pušačkom statusu, jačini prehlade i eventualnoj prisutnosti alergija.

Istraživanja koja su proučavala učinak cinka na prehladu rezultirala su otkrićima o utjecaju cinka na umnažanje virusa.

Upravo zbog toga, da bi se spriječilo njihovo množenje, vrlo je važno započeti s uzimanjem cinka čim se pojave prvi simptomi respiratorne infekcije u dozi od 10 mg dnevno.

Cink i Covid-19

Analiza hospitaliziranih pacijenata u Španjolskoj, provedena u ožujku i travnju 2020. godine u vrijeme najteže krize izazvane pandemijom, utvrdila je značajno veću smrtnost među pacijentima koi su imali niske razine cinka u krvi.

Autori studije primjećuju da “niža razina cinka pri prijemu pacijenata korelira sa snažnijom upalom tijekom infekcije i lošijim ishodom”, te da su daljnja istraživanja neophodna za definitivne zaključke.

Cink – doziranje

Preporučene dnevne doze za cink kod nas su postavljene na 10 mg, dok je najveća dopuštena dnevna doza 15 mg.

U Americi je generalno preporučena dnevna doza za muškarce 11 mg, a za žene 8 mg.

Gornja granica (UL) do koje nisu zabilježene neželjene popratne pojave iznosi 40 mg.

Dugotrajno uzimanje količina većih od 40 mg dnevno može prouzročiti nedostatak bakra u organizmu budući da cink koči njegovu apsorpciju u tankom crijevu.

Dodaci prehrani sa cinkom trebaju se uzimati odvojeno od obroka koji su bogati sirovom biljnom hranom te kofeinskih napitaka.

Dnevne potrebe izražene u miligramima

• 0 – 3 godine: 3 mg
• 4 – 8 godina: 5 mg
• 9 – 13 godina: 8 mg
• 14 – 18 godina (dječaci): 11 mg
• 14 – 18 godina (djevojke): 9 mg
• odrasli muškarci: 11 mg
• odrasle žene: 8 mg
• trudnice: 11 mg
• dojilje: 12 mg

Gdje kupiti dodatke prehrani s cinkom?

Dodatke prehrani s cinkom možete kupiti:

• online na www.terra-organica.hr
• u našem dućanu u Zagrebu, na adresi Antuna Bauera 16

Dodaci prehrani s cinkom – izdvajamo iz ponude: