Najbolji dodaci prehrani za jačanje imuniteta

Zdrav imunološki sustav osnovni je preduvjet dobrog zdravlja. Ako imamo jak i zdrav imunološki sustav možemo se svakodnevno uspješno suprotstaviti narušavanju ravnoteže u našem organizmu i vanjskim patogenima.

Nutritivni nedostaci, manjak tjelesne aktivnosti, boravak u kolektivima, pretjerano uzimanje antibiotika, svadodnevne brige i stres čimbenici su koji utječu na slabljenje imunološkog sustava.

Dodaci prehrani poput vitamina, minerala, ljekovitog bilja, probiotika i eteričnih ulja uspješno se koriste za podršku boljem imunitetu, ali i za prevenciju i tretiranje infekcija koje se javljaju uslijed oslabljenog imuniteta.

Vitamini i minerali kao podrška imunitetu

Kada u našoj prehrani nema dovoljno mikronutrijenata, a to je najčešće u zimskim mjesecima zbog manje dostupnosti svježeg voća i povrća, potrebno je uvrstiti dodatke prehrani koji sadrže vitamine i minerale.

Vitamin C

Vitamin C je nutrijent sa snažnim imunomodulatornim djelovanjem koji naš organizam ne može sam proizvesti, pa ga je nužno unositi hranom.

Vitamin C doprinosi obrambenoj sposobnosti organizma pružajući podršku za različite stanične funkcije urođenog i stečenog imuniteta, a nedostatak vitamina C rezultira smanjenim imunitetom i povećanom sklonošću infekcijama.

U proteklih 30-ak godina, velik je broj placebom kontroliranih studija proučavao učinke dodataka prehrani s vitaminom C na prevenciju i liječenje prehlade.

Jedno nasumično, dvostruko slijepo istraživanje pokazalo je da su osobe koje su uzimale 500 mg vitamina C na dan imale 66% niži rizik za pojavu 3 ili više prehlada u petogodišnjem periodu, u usporedbi s onima koji su uzimali 50 mg/dan vitamina C.

Visoke doze vitamina C također mogu skratiti vrijeme trajanja i intezitet bolesti poput prehlade i gripe. Utjecaj vitamina C na smanjenje vremena prehlade kreće se čak do 39%. Također je nekim studijama pokazano da veće doze vitamina C ( više od 1 grama na dan) imaju jače djelovanje.

Terapijski učinak postiže se unosom od 500 mg do 1 g vitamina C dnevno, a najbolje je njegov unos rasporediti na više dnevnih doza od 200 mg, ili uzimanjem preparata s postupnim otpuštanjem. Naime, dijeljenje dnevne doze i uzimanje vitamina C nekoliko puta tijekom dana utječe na bolje održavanje plazmatskih razina askorbinske kiseline.

Dobro je birati preparate vitamina C s boljom iskoristivošću, poput verzija s bioflavonoidima, esterskog ili liposomalnog oblika.

Vitamin D

Vitamin D može spriječiti pojavu gripe i upale gornjih dišnih puteva kod osoba koje nemaju dovoljne razine (20 ng/mL) ovog vitamina u krvi.

Procjenjuje se da više od jedne milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D. Studije pokazuju da čak 40-50% populacije u našem području ima nedostatak vitamina D, a najniže vrijednosti bilježe se tijekom zimskih i proljetnih mjeseci.

Japanska studija iz 2010. godine je ustanovila 42% manje oboljevanja djece od virusa gripe tipa A. Prema švedskoj studiji iz 2015. godine (s 4000 IU dnevno) nije zamijećena korist u prva tri mjeseca uzimanja, no nakon godine dana od početka ispitivanja rizik od zaraze bio je 36% manji, a učestalost infekcija gornjih dišnih puteva za 28% manja no u skupini koja nije dodatno uzimala vitamin D.

Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam mogu unositi isključivo prehranom ili dodacima prehrani, vitamin D se može sintetizirati u organizmu iz endogenog kolesterola, a pod utjecajem izlaganja sunčevu svjetlu.

Vitamin D se može uzimati kontinuirano, a pogodan je i za bebe/djecu, kao i osobe s autoimunim bolestima, alergijama, astmom i sl.

Cink

Jedna od najpoznatijih uloga cinka je doprinos normalnoj funkciji imunološkog sustava: cink utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica važnih u borbi protiv infekcija. Čak i mali nedostatak cinka može poremetiti aktivnost T-limfocita, a ozbiljan nedostatak nosi sa sobom oslabljen imunitet i česte infekcije.

U meta-analizi objavljenoj u časopisu British Journal of Clinical Pharmacology, sakupljeni su i uspoređeni rezultati triju kliničkih studija u kojima je ispitan utjecaj dodataka cinka na simptome prehlade. Rezultati analize pokazali su da je unos visokih doza cinka (min 75 mg) u prosjeku skratio vrijeme trajanje prehlade za 3 dana.

Učinkovitost dodataka cinka pokazala se neovisnom o dobi, spolu, pušačkom statusu, jačini prehlade i eventualnoj prisutnosti alergija.

Istraživanja koja su proučavala učinak cinka na prehladu rezultirala su otkrićima o utjecaju cinka na umnažanje virusa.

Upravo zbog toga, da bi se spriječilo njihovo množenje, vrlo je važno započeti s uzimanjem cinka čim se pojave prvi simptomi respiratorne infekcije u dozi od 10 mg dnevno.

Vitaminsko-mineralni preparati (multivitamini)

Iako se često na multivitaminske formule gleda kroz prizmu marketinškog trika, postoje dobro postavljena istraživanja koja ukazuju na njihovu korist: optimalan unos vitamina i minerala neophodan je za pravilan rad imunološkog sustava.

Vitaminsko-mineralno dodatak prehrani ne može zamijeniti zdravu i uravnoteženu prehranu, ali može prevenirati nedostatke koji se često pojavljuju.

Dobar vitaminsko-mineralni dodatak prehrani koji sadrži sve potrebne nutrijente u preporučenim dozama  najviše koristi kroničnim bolesnicima, osobama starije dobi kao i djeci koja su “izbirljiva” u prehrani.

Smanjena učestalost infekcija dokazano je studijama provedenim na osobama starije dobi koje su redovito uzimale multivitaminsko-mineralne pripravke.

Ljekovito bilje i eterična ulja

Kao prevenciju, ali i potpuni pristup obrane organizma od infekcije, u terapiju je uvijek dobro uključiti ljekovite biljke i eterična ulja.

Ehinacea

Ehinacea se od davnina koristi kao čudotvoran lijek, što su u novije vrijeme potvrdile i brojne kliničke studije.

Ehinacea je biljka koja ima antibakterijsko te imunostimulativno djelovanje zahvaljujući aktivnim tvarima, polisaharidima i alkilamidima, koji djeluju na obje razine imuno sustava, specifični (urođeni) te nespecifični (stečeni) imunitet. Ona utječe na proizvodnju T-limfocita čime se stimulira imunološki sustav, a djelovanjem na hijaluronidazu sprječava širenje infekcija.

Nekoliko kliničkih ispitivanja pokazala su da se kod ljudi koji započnu s upotrebom ehinacee u trenutku pojave prvih simptoma prehlade ili gripe smanjuje težina prehlade kao i njeni simptomi. Pregled 14 kliničkih ispitivanja otkrio je da ehinacea smanjuje izglede za obolijevanje od prehlade za 58 posto, a trajanje prehlade za jedan do četiri dana.

Astragalus

Astragalus se već tisućama godina koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini, i to za obnavljanje energije, kod umora, iscrpljenosti, protiv čestih infekcija. Sadrži triterpenske glikozide, saponine,  izoflavanske glikozide, minerale, eterično ulje, gorke tvari…

Kliničke studije pokazale su da je učinkovit kao preventivna mjera protiv prehlada te da može smanjiti trajanje i simptome prehlade, povećanjem broja leukocita kod osoba koje imaju kronično sniženi broj leukocita (leukopeniju). In vivo  studije pokazale su kako astragalus poboljšava imunosni odgovor poboljšavajući fagocitozu provedenu posredstvom monocita i makrofaga, produkciju interferona, aktivnost NK-stanica i T-stanica.

Uvršten je i u Japansku farmakopeju, a farmakološki aktivnim tvarima smatraju se glikozidne frakcije astragalozida i trigonozida, četiri glavna izoflavonoida te saponini.

Ulje crnog kima

Ulje crnog kima poznati je imunomodulator. Smatra se da je za njegovo ljekovito djelovanje najzaslužniji timokinon.

Crni kim daje odlične rezultate u liječenju astme zbog svog bronhodilatacijskog djelovanja, te alergijskog rinitisa jer smanjuje posljedice djelovanja histamina.

U Journal of Herbal Medicine objavljen je rad koji ističe potencijal primjene ulja crnog crnog kima u svrhu prevencije i suportivne terapije kod oboljelih od Covida-19.  U radu se preporučuje usporedna primjena ulja crnog kima i cinka zbog sinergijskih protuvirusnih i imunomodulatornih djelovanja.

Ulje crnog kima se uobičajeno uzima u dozi od 3000 mg dnevno, odnosno 40-80 mg po kg tjelesne težine dnevno. Kao i sva ulja, najbolje ga je uzimati uz jelo.

Mravinac (origano)

Mravinac nije samo jedna vrsta, već pripada rodu Origanum. Najrasprostanjeniji je Origanum vulgare (obični mravinac, ili kolokvijalno origano). Kod nas je u posljednje vrijeme izrazito popularna vrsta divlji origano, kao najbolji i najpotentniji prirodni antibiotik, a to je navodno zato što ima najveći udio fenola karvakrola – tog čudesnog spoja koji je odgovoran za antimikrobnu aktivnost mravinca (i nekih drugih biljnih vrsta). Pritom se zaboravlja napomenuti da gotovo svi preparati divljeg origana na našem tržištu imaju u sebi sintetski karvakrol.  Sintetski karvakrol je tvar koja je opasna za naš organizam i jednakom snagom djeluje i protiv mikroorganizama, kao i protiv naših vlastitih stanica, izazivajući iritaciju i oštećenje tkiva.

Nadalje, eterično ulje mravinca (bilo kojeg) nije pogodno za oralno uzimanje u čaši vode, soka, u malo ulja i sl., jer je izrazito iritativno za kožu i sluznicu. Također, nije neka pomoć spremiti ga ni u kapsule ukoliko ne možete nabaviti gastrorezistentne.

Kako onda uzimati mravinac?

Eterično ulje mravinca ili origana (običnog, kompaktnog ili divljeg) sugerira se uzimati isključvo u posebnim kapsulama – oleokapsulama. Razlike u udjelu karvakrola između nekoliko vrsta mravinca nisu toliko značajne da biste inzistirali upravo na divljem origanu (ni jedan preparat divljeg origana na našem tržištu nije registriran kao dodatak prehrani i s pravom dolazi uz upozorenje da nije za oralnu upotrebu).

Eterično ulje mravinca koristi se u dozi od 75 go 225 mg, dva do tri puta dnevno, ovisno o indikaciji, obavezno u obliku oleokapsula, i nikad na svoju ruku.

Fenoli iz mravinca zadržavaju jaku antibakterijsku aktivnost čak i protiv tzv. višestruko rezistentnih mikroorganizama – onih otpornih na nekoliko grupa antibiotika.

Dodatno, za razliku od antibiotika djeluju i protiv patogenih gljivica, tako da se ne događaju disbalansi crijevne i urogenitalne flore čovjeka.

Klinčićevac

Još jedno eterično ulje bogato fenolom, ovog puta eugenolom, klinčićevac (Eugenia caryophyllata), kao i mravinac, koristi se za borbu protiv virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija.

Zna se kombinirati s mravincem, ali i drugim eteričnim uljima. Čest je sastojak oleokapsula za sve vrste infekcija urogenitalnog i probavnog trakta. Djeluje i na gram pozitivne i a gram negativne bakterije. Ispitan je kod E. coli, B. cereus, Helicobacter pylori, S. aureus, S. epidermidis, Streptococcus pneumoniae, S. pyogenes, Listeria monocytogenes…

Baš poput mravinca, oralno se sugerira uzimati samo u prikladnom obliku – oleokapsulama.

Probiotici i prebiotici

Veliki dio imunološkog sustava smješten je upravo u stijenkama gastrointestinalnog sustava.

Smatra se da je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta niži nego što je bio u kameno doba. Takva je evolucijska promjena za čovjeka veliki nedostatak, s obzirom da bakterije dokazano igraju važnu ulogu u održavanju dobroga zdravlja organizma, uključujući i stimulaciju imunološkog sustava te prevenciju kolonizacije patogenih mikroorganizama.

Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost te utječu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imunitet.

Probiotici

Nije svejedno koje probiotičke bakterije uzimamo. Učinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraživanjima te se stoga rezultati istraživanja dobiveni s određenim sojem ne mogu primjenjivati na neke druge neistražene sojeve. Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o određenom probiotiku, a takva nomenklatura prihvaćena je u znanstvenoj zajednici.

Probiotici nove generacije obično sadrže više različitih sojeva sa specifičnim učincima na zdravlje čovjeka, a njihova je koncentracija iznimno visoka – broje se u desetcima milijardi.

Takve mješavine sojeva preporučuju se kod oslabljelog imuniteta djece, odraslih i osobito osoba starije dobi, uz terapiju antibioticima, kod kroničnih i akutnih proljeva te brojnih drugih poremećaja u probavnom sustavu.

Također, sve je više dokaza koji govore u prilog uzimanju probiotika kod alergijskih manifestacija, ali i intolerancija na hranu, posebice kod intolerancije mlijeka i mliječnih proizvoda.

Arabinogalaktani – superirorni prebiotici

Arabinogalaktani su dio svakodnevne prehrane tisućama godina, jer se nalaze u sjemenkama, listovima, korijenju te plodovima biljnih vrsta. Najbogatiji prehrambeni izvori su sjeme poriluka, mrkva, hren, kruška, kukuruz, pšenica i rajčica.

Najveći komercijalni izvor arabinogalaktana je sjevernoamerički ariš. Pokazalo se da njegov specifični sastav monosaharida i molekularna masa arabinogalaktana pozitivno utječu na zaštitu gastrointestinalne sluznice, na funkcije debelog crijeva, propusnost krvnih žila te pojačavanje imuno odgovora.

Mogućnosti primjene arabinogalaktana kod prehlade ispitivane su u nekoliko kliničkih ispitivanja, odnosno ispitivan je njihov učinak na imuno sustav.

Tako je ispitivan učinak njihove primjene na serumski TNF-α, NK stanice i imunoglobuline od 1,5 g na dan tijekom četiri tjedna, koji nije pokazao značajno pozitivne rezultate. No, primjena od 4 g na dan tijekom 6 tjedana značajno je utjecala na navedene parametre, te je zabilježeno  značajno povećanje monocita i limfocita u odnosu na kontrolnu skupinu.

Za razliku od prethodno navedenih ispitivanja koja su obuhvaćala zdrave ljude, provedena su i ispitivanja kod oboljelih pojedinaca.

Riede i sur. su tijekom sezone prehlade 2010./2011. proveli dvostruko slijepo, placebom kontrolirano ispitivanje na 199 zdravih dobrovoljaca koji su oboljeli od dišnih infekcija barem 3 puta u zadnjih 6 mjeseci. Primjenjivali su 4,5 g arabinogalaktana na dan, ili placebo tijekom 12 tjedana.

Skupina na arabinogalaktnu je u borbi protiv infekcija pokazala značajno bolje rezultate, uz smanjenje pojavnosti i trajanja oboljenja, što se primarno pripisuje učinku na imunosustav.

Različita in vitro i in vivo ispitivanja promatrala su imunostumulatorno djelovanje arabinogalaktana. Dokazala su aktivaciju različitih stanica koje sudjeluju u imunoodgovoru.

Do danas se pozitivni imunološki učinak arabinogalaktana ariša pokazao kod cijepljenja protiv tetanusa i Streptococcus pneumoniae, preko povišenih koncentracija antigen specifičnih IgG i IgE u serumu.

Može se zaključiti da arabinogalaktani ariša pozitivno utječu na NK stanice, aktivnost makrofaga i proizvodnju proupalnih citokina.

Kliničko ispitivanje je pokazalo da njihova primjena vodi do smanjenja pojavnosti prehlade. Prethodno navedena dva modela cijepljenja potvrdila su pozitivan učinak na imunosustav i borbu protiv patogena kod ljudi.

Arabinogalaktani su potpuno sigurni i za primjenu kod beba i djece.

Glukani

Beta glukan

Neke gljive stvaraju polisaharide koji stimuliraju nespecifični imunosustav. U tu svrhu se oni u Japanu koriste već više od 3000 godina. Posebno je aktivan beta-1,3 D glukan iz stijenke kvasca (Saccharomyces cerevisieae)

Svoje djelovanje na imunološki sustav beta glukan pokazuje na više razina. One koja valja istaknuti svakako su: povećanje broja T i B-limfocita, povećana aktivnost NK stanica, povećanje fagocitoze, te povećanje koncentracije enzima koji služe kao glasnici u imunološkom odgovoru.

Takvo djelovanje od velikog je značaja u prevenciji i liječenju bolesti gornjih dišnih puteva. Studija iz 2008. godine pokazala je da uporaba beta glukana kod djece koja često obolijevaju od bolesti gornjih dišnih puteva značajno smanjuje broj infekcija.

Molekula s dokazanim imunostimulirajućim djelovanjem ima u zobi (37-40 g/kg beta-glukana), ječmu (oko 33 g/kg) i u određenim vrstama medicinskih gljiva. U raznim kliničkim studijama najintenzivnije se istražuju i pokazuju obećavajuće rezultate reishi, maitake, shiitake, cordyceps i druge gljive.

Laktoferin

Laktoferin je prirodna molekula, protein, koja se prirodno nalazi u mlijeku i kolostrumu, ali i drugim tjelesnim tekućinama, poput suza, sline, žuči ili crijevnih sekreta.

Laktoferin posjeduje:

• antimikrobno djelovanje
• antioksidativno djelovanje
• protuupalno djelovanje
• antitumorsko djelovanje
• imunomodulatorno djelovanje
• prebiotičko djelovanje

Laktoferin se u kombinaciji s nekim probiotičkim bakterijama  pokazao izvrsnim saveznikom u slučaju oslabljenog imunološkog sustava.

Studija Sveučilišta u Huddersfieldu je pokazala da primjena laktoferina ima obećavajuću učinkovitost u smanjenju rizika od infekcija dišnog sustava te može pomoći u smanjenju simptoma i oporavku pacijenata.

Apiterapija

Propolis

Propolis sadrži brojne sastavnice koje imaju korisne učinke na organizam, kao što su antivirusno, antibaketrijsko, imunostimulirajuće i protuupalno djelovanje.

Dokazano je da propolis in vitro sprječava rast bakterija i virusa, a in vivo potiče stvaranje stanica imunološkog sustava kao i stvaranje protutijela. Uobičajeno se uzima preventivno kao pomoć jačanju obrambene snage organizma, jer pojačava proizvodnju specifičnih i nespecifičnih obrambenih tvari.

Zbog svojeg složenog sastava i široke mogućnosti primjene ima važnu ulogu u samoliječenju. Podnošljivost propolisa je izrazito dobra i često se preporučuje kao preventivna terapija, a također pomaže i kod već nastalih oboljenja kao što su gripa i prehlada. Prema studijama propolis može smanjiti tijek oporavka od bolesti s pet na dva dana.

Nuspojave propolisa su vrlo rijetke, a mogu se javiti kao osjećaj osjetljivosti i boli u usnoj šupljini, nakon oralne primjene, ili pak kao crvenilo nakon primjene na koži. Ipak, uporaba propolisa se ne preporuča kod osoba koje boluju od astme, onih koji su alergični na ubod pčela, ili alergični na pelud.