Vitamin D – uloga u organizmu i njegov manjak kao uzrok bolesti

Osteomalacija, osteoporoza, rahitis, nespecifični bolovi u mišićima i kostima, slab imunitet, rak, kardiovaskularne bolesti, depresija, multipla skleroza, parkinsonova bolest i demencija  – sve su bolesti koje se povezuju s manjkom vitamina D3.

Objavljen je vrlo velik broj kvalitetnih studija koji povezuje razne bolesti s manjkom vitamina D3.

Samo za primjer: Istraživanje Mayo klinike iz SAD-a na 150 osoba u dobi od 10-65 godina sa nespecifičnim bolovima u kostima i mišićima pokazalo je da je 93% osoba imalo manjak vitamina D3. Jedno istraživanje je pokazalo da što je veća količina vitamina D3 u organizmu, to je veća gustoća kostiju.

Korištenje vitamina D2 u obliku lijeka kod teškog manjka tokom 6 godina u dozi 50.000 IU svaka dva tjedna uspješno je održalo koncentraciju D3 od 40-60 ng/mol. Smatra se da je vitamin D2 30% manje učinkovit oblik od vitamina D3, međutim istraživanja su pokazala da nema znatne razlike.

Uloga vitamina D3 u organizmu

Svaka stanica u našem organizmu ima receptore za vitamin D3.

Znamo da vitamin D3 regulira metabolizam kalcija u organizmu, međutim ustanovljene su i brojne druge funkcije.

Karcinom

Još 1979 g. Dr. Suda je uzeo leukemične stanice i inkubirao ih s vitaminom D3 i stanice su postale normalne. Zašto? Vitamin D izgleda ima funkciju sprečavanja proliferacije (dijeljenja stanica) i podržava njihovu diferencijaciju (stanice raka izgube memoriju kojem dijelu tijela tj. tkivu pripadaju – više nisu specijalizirane) pa one ponovno postaju normalne.

Pokazalo se da maligne stanice dojke, pluća, kože (melanom), kolona, prostate i kosti imaju receptore za D3 vitamin. Za ove vrste tumora studijama je dokazano je da u laboratorijskim kulturama sprečavaju rast stanica raka. Velik broj studija je također dokazao preventivnu ulogu vitamina D3 u sprečavanju raznih tipova raka.

Internacionalna agencija za istraživanja raka 2008 g. je zaključila da vitamin D snižava rizik od razvoja raka debelog crijeva.

Jedno istraživanje provedeno je na 1200 zdravih žena u postmenopauzi, podijeljene u dvije skupine. Skupina 1 uzimala je 1500 mg kalcija i 1100 IU vitamina D3, a druga samo placebo tijekom 4 godine. Žene sa dostatnim unosom vitamina D3 i kalcija imale su 60% nižu pojavnost raka debelog crijeva.

Studije su povezale učestalost i intenzitet izlaganja sunčevim zrakama, kao i zemljopisnu širinu. Što južnije, to je manja učestalost raka debelog crijeva, prostate itd.

Studija iz 2001.g. objavljena u med. časopisu Lancet pokazala je da su muškarci izloženi većim količinama sunčevog zračenja živjeli 3-5 godina duže (uspoređujuću smrtnost od raka prostate).

Nedavna studija, provedena među mladim djevojkama, pokazala je da je u dobnoj skupini 10-19 godina za 69% smanjen rizik od raka dojke, a da je u dobnoj skupini 20-29 g.  za 51% smanjen rizik od raka dojke među djevojkama koje su imale najviše izlaganja suncu.

Zanimljivo, prema jednoj studiji radnici koji su profesionalno izloženi velikim dozama sunčevog zračenja imaju manji rizik od malignog melanoma na koži, a melanom kada se pojavi najčešće se pojavljuje na mjestima koja se rijetko sunčaju.

Psorijaza

Zanimljivo je da stanice kože imaju receptore za vitamin D3 iako proizvode vitamin D. Primjena je zanimljivo očita kod bolesti psorijaze, koja je ustvari poremećaj hiperproliferacije epidermalnog tkiva. Primjena specijalne kreme sa vitaminom D3 izuzetno je učinkovita kod ovog poremećaja.

Multipla skleroza

Gledano po pojavnosti multiple skleroze u SAD-u, najveća većina slučajeva bolesti dešava se upravo iznad 35 paralele, u sjevernom dijelu zemlje, što ukazuje na povezanost količine sunčevog zračenja i same bolesti.

Imunološki sustav

Dokazano je da vitamin D pomaže jačanju našeg imunološkog sistema i borbi protiv infekcija. Makrofagi se aktiviraju putem vitamina D3 i proizvode 1,25 (OH)2D varijantu D vitamina koji pak pokreće stvaranje katelicidina zaduženog za neutraliziranje infektivnih agensa.

Jedna studija je pokazala da suplementacija vitaminom D3 u trudnoći smanjuje rizik od abnormalnog disanja kod novorođenčadi i njihovog ranog djetinjstva uzrokovano suženjem dišnih puteva.

Kako je majčino mlijeko vrlo siromašan izvor vitamina D3, pedijatri su se konačno složili da novorođenčad od rođenja treba uzimati 400 IU vitamina D3 u obliku dodatka prehrani (u kapima). Radi se o još uvijek malim dozama, ali je dobar početak. Određen Tolerable upper intake limit (najviši iznos koji tijelo tolerira) kod novorođenčadi do 6 mjeseci iznosi 1000 IU, a od 6-12 mjeseci 1500 IU. To ukratko znači da te doze svakako može primiti, a u ljetnom periodu je alternativa izlaganje suncu.

Zašto gripu i prehladu najčešće dobijemo tijekom zimskog perioda?

Studija iz 2007 g. je pokazala da žene koje uzimaju 2000 IU vitamina D3 imaju 90% manju vjerojatnost infekcija gornjih dišnih puteva.

Osteoartritis

Studije pokazuju da vitamin D može spriječiti osteoartritis.

Depresija

Studija provedena 2011 g. na Mayo klinici u SAD-u na 12.592 osobe pokazala je da su visoke doze vitamina D3 (mjerene kao 25(OH)D koncentracija u krvi) pokazale znatno manje depresije u ukupnom uzorku. Nakon zasebne analize osoba sa poviješću depresivnih stanja razlika je bila još očitija i izraženija. Dvije prethodne studije 2008 i 2010 g. došle su do sličnih rezultata.

Manjak vitamina D3 utvrđen je i kod shizofrenije, demencije, autizma, parkinsove bolesti i alzheimerove bolesti.

Kardiovaskularne bolesti i dijabetes

Istraživanja su pokazala da dostatne razine hormonske varijante vitamina D3 – kalcitriola utječe na razine angiotenzina II (umjesto ili pored inhibicije angiotenzin konvertirajućeg enzima lijekovima – ACE inhibitora) smanjujući gensku ekspresiju renina potrebnog za njegovu proizvodnju. Vitamin D može ne samo spriječiti nego i liječiti visok tlak.

Studije su pokazale da hormonska varijanta vitamina D3 – kalcitrol utječe na izlučivanje inzulina kod povećane potrebe za inzulinom (Dijabetes tipa 2).

Čini se da je nedostatak D vitamina povezan s kongestivnim zatajenjem srca – niska razina D vitamina može objasniti promjene u metabolizmu minerala i disfunkciju miokarda kod pacijenata oboljelih od kongestivnog zatajenja srca pa to može biti jedan od faktora koji doprinose bolesti.

Proširena kardiomiopatija također se povezuje sa rahitisom i dobro odgovara na terapiju kalcijem i D vitaminom.

Testiranje

Prema mišljenju Međunarodne fondacije za osteoporozu nedostatak vitamina D je globalni zdravstveni problem. Utvrđeno je da 52% Europljana pati od nedostatka vitamina D3, a u nekim sjevernijim zemljama Europe se ta brojka penje i do preko 75% stanovništva. Procijenjeno je da na globalnoj razini raste potražnja za testiranjem statusa vitamina D3 u organizmu uslijed sve većeg znanja u medicini o štetnim posljedicama nedostatka ovog vitamina.

Određivanje koncentracije vitamina D3 u krvi posebno se preporuča oboljelima od kronične bolesti bubrega, abnormalnostima u apsorbiranju hranjivih sastojaka, osteoporozom, kardiovaskularnim bolestima, rakom, oboljelih od psihičkih poremećaja i depresije i multiple skleroze.

Autor: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije

Izvor: planetzdravlja.com