Rodiola je biljka koju uglavnom vežemo uz oporavak uma, odnosno živčanih stanica. Uz šafran jedna je od najpoznatijih neuroregenerativnih biljaka nakon trauma mozga.

Smatra se da svojim mehanizmom djelovanja utječe na niz medijatora stresa: smanjuje hormon kortizol koji je povišen tijekom stresa, ali i modulira serotoninski i dopaminogerički sustav.

Rodiola (Rhodiola rosea L. Crassulaceae), ili ružičasti žednjak, jednogodišnja je biljka žutih cvijetova  koja raste primarno u suhim planinskim područjima, a rasprostranjena je od Kanade, preko sibirske tundre, Europe, do Azije i Kine. Raste i kod nas na Velebitu, ali ako ju vidite, samo ju puno pozdravite, dajte joj pusu i svakako zanemarite poriv da ju uberete – kod nas je iznimno rijetka i zaštićena.

Ljekovita svojstva Rhodiole rosee potječu iz korijena koji sadrži grupu spojeva koji nisu nađeni u drugim biljkama (ali ni drugim vrstama roda rodiole), pod zajedničkim nazivom rozavini.

Korijen rodiole također sadrži salidrozide, koji su se do 1980-tih smatrali najbitnim djelatnim sastojkom rhodiole rosee, te zaštitne antioksidanse koji inhibiraju stanične procese oksidacije i oštećenja slobodnim radikalima. Upravo je standardizacija pripravaka na rozavine potvrda da koristimo upravo rhodiolu roseu, a neku drugu vrstu roda rodiole.

Miris korjena je karakterističan, podsjeća na miris ruže, što je i logično jer sadrži geraniol i roziridrol, spojeve koje sadrži i ruža. Mora da je to razlog što se na njemačkom i zove Rosenwurz :).

Rodiola je tradicionalni lijek mnogih krajeva

Rhodiola rosea se stoljećima koristi u tradicionalnim medicinama Skandinavije i Rusije – u Rusiji ima status lijeka od 1969., a u švedskoj biljnog lijeka od 1985.

Sportaši iz Rusije već desetljećima koriste ovu biljku kako bi poboljšali svoju izvedbu i brže se oporavili od napora. Korijen se također tradicionalno koristio za jačanje libida kod muškaraca.

Korijen rodiole davao se kao vjenčani dar mladencima u Altay regiji Sibira kako bi se poboljšala plodnost i osiguralo rođenje zdravog djeteta.

U središnjoj Aziji, čaj od rodiole koristio se kao lijek protiv prehlade i gripe, dok je mongolski liječnici preporučuju kod tuberkuloze i raka.

Linnaeus je pisao o rodioli kao lijeku za herniju, histeriju i glavobolju.

1755. rodiola je uvrštena u prvu švedsku farmakopeju. Vikinzi su je koristili kako bi poboljšali svoju fizičku snagu i izdržljivost.

Njemački istraživači opisuju dobrobiti rodiole za glavobolju, hemoroide, a navode i njeno stimulativno i protuupalno djelovanje.

Rodiola je adaptogen

Rodiola spada u klasu biljaka adaptogena, poput make, ashwagandhe i ginsenga.

Adaptogene biljke imaju sposobnost harmoniziranja i normaliziranja brojnih vitalnih funkcija organizma, odnosno povećavaju otpornost organizma na stresne situacije.

Pod stresom, mnogi različiti spojevi povećavaju se u tijelu, uključujući kortizol,  adrenalin i kateholamine. Ako je razina ovih tvari visoka u tijelu, oni mogu proizvesti oštećenje živaca i hormonalnih funkcija, uključujući i spolne hormone.

Rhodiola rosea smanjuje različite stresinducirane spojeve u tijelu na normalnu razinu, te ublažava opći i mentalni umor.

Dugotrajno povišena razina  kortizola može dovesti do:

  • slabijeg odgovora na glukozu u krvi
  • abdominalnog debljanja
  • problema sa štitnjačom
  • hormonske neravnoteže
  • kroničnog umora
  • pada imuniteta
  • oštećenja živaca
  • smanjenja koncentracije

Rodiola smanjuje hormon kortizol koji je povišen u stresu, a korisna je u svim fazama stresa: od umora i bezvoljnosti pa do potpunog burn-outa.

Rodiola je antidepresiv

Rodiola je svakako u prednosti nad ostalim adaptogenima – među najsigurnijima je za dugotrajnu primjenu, a osim toga ima i nemali program plus: ona je istovremeno i antidepresiv.

Dokazano je da ekstrakt rodiole pokazuje anti-depresivni potencijal u pacijenata s blagom do umjerenom depresijom primijenjen u dozama od 340 ili 680 mg/dan tijekom 6 tjedana.

Rodiola najbolji učinak ima kod depresija uzrokovanih recentnim događajima (ukoliko je depresija dugotrajnija, bolji izbor je gospina trava). U fitoterapijskoj praksi tretiranja depresije, odlična se pokazala u kombinaciji sa šafranom koji pokazuje jak antidepresivni učinak.

Rodiola modulira dopaminergički i serotoninergički sustav, pa nas ne umiruje i ne otupljuje poput valerijane, nego upravo suprotno: djeluje protiv umora ali i povećava mentalnu izvedbu i sposobnost koncentracije.

Ispitivanja na animalnim modelima pokazuju da rodiola povećava razinu 5-HTP aminokiseline, koja pomaže organizmu u stvaranju triptofana, serotonina i melatonina. Aminokiselina 5-HTP postoji i kao dodatak prehrani, koji se koristi upravo za ublažavanje depresije, nesanice i suzbijanje pretjeranog apetita.

Rodiola jača mentalne perfomanse

Dokazano je da rodiola poboljšava različite parametre funkcije mozga, uključujući pažnju, pamćenje, stvaranje misli, računanje, procjenjivanje, planiranje i cjelokupno učenje.

Zanimljiva činjenica: ekstrakt korijena pomogao je ispitanicima jednog istraživanja da smanje pogreške na radu.

Rodiola jača fizičke perfomanse

Rodiola ubrzava oporavak mišića nakon fizičkih napora i poboljšava sportsku izvedbu i izdržljivost. Smatra se da je to zbog povećanja sinteze ATP-a koji je ključan za staničnu energiju.

U raznim studijama, rodiola je poboljšala snagu, izdržljivost, vrijeme oporavka od napora, te motoričku koordinaciju.

Ekstrakt korijena rodiole smanjuje umor i iscrpljenost, što je čini vrhunskim dodatkom prehrani za poboljšanje sportske izvedbe.

Rodiola je neuroregenerativna biljka

Rodiola je uz šafran, gotu kolu i brahmi jedna od najpoznatijih neuroregenrativnih biljaka, koja je iznimno je korisna kod posttraumatskih i vaskularnih lezija mozga.

Rodiola i seksualno zdravlje

Rodiola također poboljšava aspekte seksualnog zdravlja.

U jednoj studiji ženama sa amenorejom rodiola je pomogla većini normalizirati menstrualni ciklus.

U drugoj studiji sa 35 sredovječnih muškaraca s poremećajem erekcije, njima 25 znatno se poboljšalo nakon uzimanja ekstrakta rodiole.

Istraživanja i budućnost

Journal of the American Botanical Council, Herbal Gram, objavio je 2002. godine osvrt i prijevod dosadašnjih stotinjak ruskih istraživanja o rodioli. Ovo izvanredno djelo pokazalo je svu moć ove biljke i njezinih fascinantnih učinaka na zdravlje, a ovdje ćemo nabrojati samo neke:

Dokazana je djelotvornost rodiole na živčani, endokrini, kardiovaskularni i reproduktivni sustav. Pregled je također opisao slučajeve poboljšanog mentalnog i emocionalnog zdravlja u bolesnika koji nisu obuhvaćeni nekim drugim intervencijama, uključujući lijekove i psihoterapiju. Objavljene kliničke studije su pokazale da je rhodiola rosea korisna i u slučajevima erektilne disfunkcije i amenoreje (izostanka menstruacije), što je čini korisnom biljkom i za seksualno i reproduktivno zdravlje.

U budućnosti su potrebna temeljitija istraživanja rhodiole rosee kako bi se i potvrdila dosadašnja istraživanja, ali i dodatno istražile neke nove nade, prije svega u tretiranju depresije, Parkinsonove bolesti, kognitivnih poremećaja, poremećaja pažnje, endokrinih poremećaja, seksualne disfunkcije.

Način uzimanja

Rhodiola rosea najbolji efekt pokazuje ukoliko se uzima dva puta dnevno, natašte, 30 minuta prije jela, i to preporučljivo doručka i ručka, s obzirom da uzeta navečer može izazvati poremećaje sna.

Napisale: Irena Nedeljković, dipl.ing.preh.teh., fitoaromaterapeutkinja, i Nikolina Karin, fitoaromaterapeutkinja